ŠTO KAŽE ZNANOST

Je li pornografija zaista štetna?

08.09.2013 u 11:13

Bionic
Reading

Novi kurikulum zdravstvenog odgoja za hrvatske škole, preciznije onaj dio koji se odnosi na spolni odgoj, naišao je na veliki otpor u krugovima Crkve, raznih vjerskih organizacija i dijela vjernika

U nastojanju da nađe neki kompromis, prije svega s ljudima struke, ali i udovolji zahtjevima Ustavnog suda da se odradi zakonska procedura, resorno je Ministarstvo provelo javnu raspravu i konačno uvelo određene promjene. Tako se, među ostalim, o negativnom utjecaju pornografije po novom programu neće govoriti u šestom razredu osnovne škole već u prvom srednje. U novom kurikulumu piše: '... pornografija se u osnovnoj školi ne koristi kao eksplicitan izraz, ali se u temama o ulozi medija u 6. razredu govori o sadržajima neprimjerenim uzrastu učenika te o izloženosti takvim sadržajima u različitim medijima' i potom: 'Modul Spolna/rodna ravnopravnost i odgovorno spolno ponašanje ni na koji način ne promovira pornografiju već nastoji potaknuti kritičku distancu spram problematičnog i nerijetko ponižavajućeg prikaza seksualnosti kojem su djeca i mladi ljudi često svakodnevno izloženi (nedavna istraživanja pokazuju da se prvi kontakt s pornografijom događa između 10. i 11. godine, uglavnom bez znanja roditelja).'

Očekivano, ovakve promjene nisu zadovoljile najradikalnije protivnike novog spolnog odgoja. Na udaru njihovih kritika, među ostalim, bili su i ostali i priručnici za profesore na temu pornografije koji o njoj ne govore kao o čistom i isključivom zlu.

Primjerice na stranicama Zdravstveniodgoj.com uznemireni roditelji vjernici zgražaju se što je za nastavnike (ne za učenike), između ostalih, preporučena knjiga 'O užitku: razmišljanja o naravi ljudske spolnosti' u kojoj piše sljedeće:

'Pornografija ima didaktičku svrhu, jer povećava znanje o spolnosti te korištenje pornografije u terapeutske svrhe može smanjiti inhibicije, pružiti novo seksualno nadahnuće, ponuditi tehničku poduku i povećati komunikaciju među partnerima.'

No najnovija znanstvena istraživanja pokazuju da pornografija možda nije štetna čak ni onoliko koliko će to hrvatska djeca naučiti u našim srednjim školama u temi pod naslovom 'Negativni utjecaj pornografije'.

Pornografija smanjuje broj silovanja

Kao jedna od štetnih posljedica pornografije obično se navodi seksualno nasilje. Međutim, brojne studije pokazale su samo to da postoji veza između nasilnog ponašanja i gledanja nasilne pornografije te da takvu vrstu perverzne i fetišističke pornografije uglavnom preferiraju osobe koje su i inače sklone kriminalnom ponašanju.

Neki stručnjaci čak vjeruju da konzumiranje pornografije može smanjiti želju za silovanjem jer omogućuje sigurno i privatno oslobađanje od devijantnih seksualnih želja.

'Broj silovanja i seksualnih napada u SAD-u je na najnižim razinama od 1960-ih godina', rekao je Christopher J. Ferguson, profesor psihologije i kaznenog zakona na Texas A&M International Universityju. Slične statistike zabilježene su u proteklih 40 godina i u drugim zemljama - od nekada restriktivnog Japana i Kine do Danske. Broj seksualnih zločina u SAD-u u posljednjih je 40 godina pao čak za 85%, no zanimljivo je da taj pad nije u svim saveznim državama isti. Prema studiji koju je 2006. objavio dr. Anthony D’Amato, profesor prava na Northwestern Universityju, države s najslabijim pristupom internetu, a time i online pornografiji, od 1980. do 2000. zabilježile su porast broja silovanja od 53 posto, dok je u zemljama s najboljim pristupom internetu registriran pad istog nasilja od 27 posto. Konačno, rezultati novijih studija pokazuju da velika većina korisnika pornografije na internetu (83-92%) spada u kategoriju onih koji nisu ovisnici i koji ne konzumiraju nasilnu pornografiju.

Pornografija ne šteti odnosima

Uvriježeno je mišljenje da pornografija šteti odnosima među partnerima. No stručnjaci ističu da je većina studija koje su dale rezultate iz kojih bi se tako nešto moglo zaključiti istraživala slučajeve heteroseksualnih parova u kojima su supruzi ili mladići ovisnici ili teški konzumenti pornografije.

Studija koju je na 650 mladih proveo tim hrvatskih sociologa s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, objavljena 2010. u časopisu Archives of Sexual Behavior, a potom citirana u brojnim uglednim časopisima poput Scientific Americana ili nedavno Guardiana, pokazala je da ne postoji razlika u seksualnom zadovoljstvu, stupnju intimnosti ili u rasponu spolnih iskustava između korisnika nenasilne pornografije i onih koji je uopće ne konzumiraju.

Pornografija ne degradira žene

Još jedan prigovor na račun pornografije je da ona degradira žene. Kada bi to uistinu bilo tako, onda bismo mogli očekivati značajne razlike između gay i heteroseksualne pornografije. No analiza sadržaja najpopularnijih pornografskih DVD-a nije utvrdila da postoje veće razlike u tretmanu ženskih ili muških partnera u pornografiji. Također nije otkrivena veza između količine konzumacije pornografije i negativnih seksističkih stavova prema ženama. Dr. Alan McKee, stručnjak s Queensland University of Technology u Australiji, 2007. godine je sastavio upitnik za istraživanje seksističkih sklonosti konzumenata pornografije. Reakcije 1023 sudionika studije pokazale su da količina pornografije koju su konzumirali nije utjecala na njihove negativne stavove prema ženama. Štoviše, u tom je istraživanju najviše seksističkih stavova zabilježeno kod slabije obrazovanih starijih ljudi, glasača desnih političkih stranaka iz ruralnih područja.

Pornografija nije potaknula seksizam čak ni u vrlo homogenoj populaciji studenata iste dobi i istog obrazovanja. Jedno američko istraživanje provedeno na 295 mladića i djevojaka pokazalo je da pornografija ne uzrokuje negativne seksističke stavove, već eventualno 'benevolentni seksizam'. Naime, studenti koji su konzumirali pornografiju u nešto su većem postotku osjećali da žene treba štititi od nasilja.

Pornografiju ne gledaju samo muškarci

Jedna od uvriježenih krivih koncepcija jest da pornografiju uglavnom gledaju samo muškarci. U Velikoj Britaniji oko 30% žena izjavljuje da redovno gleda pornografiju. Jedna studija provedena u Švedskoj na 1835 ispitanika otkrila je da žene u dobi između 35 i 49 godina čak imaju značajno više iskustva s pornografijom na internetu od muškaraca iste dobi. Znanstvenici smatraju da ovi rezultati pokazuju da anonimnost online pornografije, umjesto da ponižava žene, nudi forum na kojem one mogu slobodnije izraziti i istražiti svoju seksualnost bez pritisaka i ograničenja društva.